Istrage o napadima na novinare godinama tapkaju u mjestu, a razlog za to su nesposobnost ili korumpiranost policijskih službenika, ocijenjeno je juče na sjednici Nacionalne komisije za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Komisija je juče razmatrala informaciju Vrhovnog državnog tužilaštva i Uprave policije o rasvjetljavanju ubistva glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića i ostalih napada na predstavnike medija.
Član Komisije i izvršni direkor MANS-a Vanja Ćalović istakla je da lica iz struktura organizovanog kriminala mogu da napadnu novinare i da zbog toga ne snose nikakvu odgovornost.
–Neću da prejudiciram da li je u pitanju korupcija ili nesposobnost, ali se nadam da će u slučaju napada na novinara Tufika Softića i svih ostalih biti otkriveno ko je i zašto opstruirao istragu. Imamo novinara kojeg su pokušali da ubiju jer je pisao o švercu kokaina (Tufik Softić – prim. aut.) i imamo novinara koga su ubili jer je pisao o švercu cigareta (Duško Jovanović – prim. aut.). Ko će da bude treća žrtva među novinarima dok mi na Komsiji pričamo o etičkim kodeksima i da li imamo ili nemamo naručenih tekstova i plaćenih tekstova u novinama – kazala je Ćalovićeva.
Ona je podsjetila da se prvi pokušaj ubistva Softića desio 2007, kada je novinar kazao policiji da sumnja da iza napada stoji Draško Vuković, koji je saslušan tek 2014, pošto se pojavio kao svjedok saradnik u postupku protiv grupe Darka Šarića. Ćalovićeva je istakla da je tek posle drugog pokušaja ubistva Softića, koji se desio 2013. godine, počela ozbiljnija istraga.
– Ostaje pitanje da li i dalje imamo miniranje tog slučaja i istrage, kao i da li je policija istražila svoje redove zbog moguće sprege svojih službenika sa klanom Darka Šarića? Vuković je saslušan šest godina poslije Softićevog izjašnjenja, pa su onda uhapšena tri lica – podsjetila je Ćalovićeva.
Ministar unutrašnjih poslova i predsjedavajući Komisijom Raško Konjević kazao je da Vuković nije bio dostupan istražnim organima u Crnoj Gori i da zato nije saslušavan. Takođe je naveo da je prethodnih godina postignut slab učinak u istragama o napadima na novinare, ali da je 2013. i 2014. došlo do napretka.
–Svakako da možemo stvarati bolji ambijent za funkcionisanje pripadnika sedme sile. Ipak, taj ambijent moramo stvarati svi, između ostalog i kroz bolje poštovanje određenih profesionalnih načela koja smo definisali kroz etičke kodekse. Imamo medije koji o etičkim kodeksima brinu koliko i o lanjskom snijegu – kazao je Konjević.
Vanja Ćalović je istakla da smatra neozbiljnim i uvredljivim pozivanja na etički kodeks dok se priča o ubistvima i pokušajima ubistava novinara. Konjević je kazao da Ćalovićeva pokušava da manipuliše javnošću jer njegova priča o kodeksu nije imala veze sa napadima na novinare.
Ćalovićeva je konstatovala da je praćenje 22 lica u cilju rasvjetljavanja napada na Softića bilo nesvrsishodno jer nije otkriveno ništa novo.
Direktor Uprave policije Slavko Stojanović podsjetio je da napadi na predstavnike medija ne zastarijevaju.
Na jučerašnjoj sjednici Komisije usvojeni su izvještaji o realizaciji mjera iz akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Mladen Tomović iz Sekretarijata Nacionlne komisije kazao je da je u periodu od 2013. do 2014. godine realizovano 136 od planiranih 230 mjera, ili 59,13 odsto.
Vanja Ćalović je ocijenila da se radi o naduvanoj statistici jer se brojevi uvećavaju kroz unapređenje tehničkih stvari, tipa obuke, kupovina opreme i zapošljavanje administracije, dok se na konkretnom planu ništa ne radi.
–Mislim da nije korektno sabirati babe i žabe, to jest djelimično i potpuno realizovane reforme. Vidimo da najmanje rezultata ima upravo u oblastima sa posebnim rizikom od pojave korupcije i da je na tom polju sprovedeno najmanje reformi – ukazala je Ćalovićeva.
Konjević je rekao da najveći broj mjera koje nijesu realizovane potpada pod akcione planova za poglavlja 23 i 24.
Komisija je zadužila sekretarijat da joj pripremi izvještaj o radu od osnivanja do maja 2015. jer postoji inicijativa da se to tijelo ugasi, pošto će od 1. januara 2016. biti formirana Agencija za borbu protiv korupcije.
M.S.
Ani Selić ne daju državljanstvo
Predstavnica NVO CEMI u Nacionalnoj komisiji Ana Selić napustila je zasjedanje nakon što je upoznala kolega sa problemima sa kojima se suočava u postupku dobijanja državljanstva. Ona je istakla da je Ministarstvo pravde predložilo da dobije državljanstvo na osnovu zasluga za državu, ali joj je ministar Konjević tražio dodatno ubjeđivanje.
– Da li ja doprinosim ovoj državi na isti način kao Šinavatra, Keljemendi ili Šarić? Ja ne umijem tako. Ne bih govorila o ovome da mi je dato pravo koje imam rođenjem, da su uvaženi moji korijeni, moji roditelji, moj djed koji je došao preko Atlantika da bi se borio u Balkanskim ratovima za ovu državu, njegova braća čije ime nosi škola u Kolašinu, da se uvažava činjenica da nisam ni cent opteretila ovu državu i da 50 odsto moje plate ide na vašu platu. Onog momenta kada sam vas pitala šta će biti sa predlogom, tražili ste dodatno ubjeđivanje. Ne želim da budem pion u vašim međustranačkim ratovima. To je moj život, a vi se igrate njim – kazala je Selićeva.
Konjević je kazao da je u pitanju lična stvar i da je Komisija zloupotrijebljena. Vanja Ćalović je nakon toga predložila da se Komisija informiše o davanju državljanstava pošto se ona daju licima osuđivanim ili optuženim za korupciju i organizovani kriminal, ali ne i onima koji se bore protiv tih pojava.
Otkriti nalogodavce ubistva Duška Jovanovića
Poslanik SNP-a i član Komisije Aleksandar Damjanović istakao je na sjednici da državne institucije moraju razriješiti slučaj ubistva glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića. On je naveo da se taj slučaj sa policijske tačke gledišta može posmatrati kao riješen jer su predsudom pokrenuti postupci protiv izvršilaca.
– Međutim, moramo saznati ko su nalogodavci tog ubistva. Kada se to otkrije, slučaj će biti riješen. Dobro je što imamo istraživački tim i mora se ići ka otkrivanju nalogodavaca tog ubistva, koliko god to bilo teško. To je suština i srž. Sjetimo se slučaja ubistva Slavka Ćuruvije. Tu su se poslije nekoliko godina pojavile neke činjenice. Takvi slučajevi su teški, ali moramo jasno da kažemo da bez nalogodavaca ne može da se okonča postupak – istakao je Damjanović.